Natrag Natrag
Arhitektura

MODIANA

Iva Džaja i Ilka Planinić
MODIANA
Mentor Maroje Mrduljaš i Jana Horvat
Fakultet Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Semestar 1. semestar (diplomski)
Kolegij Radionica arhitektonskog projektiranja 1
Živimo u vremenu u kojem privatno i javno više nisu odvojeni prostori, već se neprestano preklapaju, stvarno i digitalno djeluju istovremeno, oblikujući našu percepciju svijeta, intimno postaje izloženo, a dom se širi izvan svojih zidova prema ulici, ekranu i mreži odnosa. U takvom kontekstu identitet pojedinca više nije stabilna kategorija, nego se kontinuirano pregovara između potrebe za pripadanjem i želje za razlikovanjem. Suvremeni život odvija se između suprotnosti koje više ne funkcioniraju kao opozicije, već kao paralelni slojevi stvarnosti: između sela i grada, proizvodnje i potrošnje, rasta i odustajanja od rasta, globalnog i lokalnog, prirodnog i umjetnog. Istovremeno, svakodnevica je obilježena rastućom neizvjesnošću. Klimatske promjene, poremećaji u opskrbnim lancima i udaljavanje proizvodnje od korisnika dovode do gubitka kontrole i razumijevanja osnovnih resursa, osobito hrane. Ono što jedemo, kako nastaje i odakle dolazi postaje sve apstraktnije, skriveno unutar kompleksnih i netransparentnih sustava. U takvom svijetu javlja se potreba za novim modelima koji ponovno uspostavljaju vezu između prostora, proizvodnje i zajednice, ali bez nostalgije za prošlim strukturama. Projekt istražuje mogućnost transformacije napuštenog shopping centra Modiana u Čakovcu u takav model. Shopping centar, nekada simbol intenzivne potrošnje i standardiziranog urbanog iskustva, danas postaje prazna infrastruktura spremna za reinterpretaciju. Umjesto da ostane katedrala konzumerizma, njegov postojeći volumen koristi se kao temelj za razvoj novih odnosa. Unutar strukture centra uvodi se sustav različitih klimatskih zona koje omogućuju stvaranje mikrookoliša za uzgoj hrane, boravak i javne programe. Time se logika transporta i udaljene proizvodnje zamjenjuje lokalnom proizvodnjom u kontroliranim uvjetima. Postojeće tehničke instalacije, koje su u tipičnim trgovačkim centrima skrivene, a iznose 20 posto cijelog volumena ovdje postaju ključni prostorni i energetski resurs. Sustav grijanja i hlađenja reinterpretira se kao generator raznolikih klima koje omogućuju različite načine korištenja prostora. Unutar tog transformiranog volumena uvodi se prsten stanovanja koji funkcionira kao fleksibilna, kontinuirana struktura. Stan više nije jasno definirana jedinica, već promjenjiv sustav koji omogućuje različite razine privatnosti i zajedništva. Osnovne funkcije svakodnevnog života mogu se povući u intimniji prostor ili otvoriti prema zajednici, ovisno o potrebama korisnika. Granica između onoga što je skriveno i onoga što je izloženo postaje fluidna, a život unutar prostora dobiva karakter scenarija koji se neprestano mijenja. Stanari u ovom sustavu nisu samo korisnici prostora, već aktivni sudionici koji upravljaju klimatskim zonama, sudjeluju u proizvodnji i oblikuju zajedničke sadržaje. Ono što nastaje unutar centra vraća se gradu kroz različite oblike javnih događanja, čime se uspostavlja nova veza između zatvorenog volumena i šire urbane sredine. Projekt ne pokušava vratiti prošle modele stanovanja niti potpuno odbaciti postojeće, već predlaže adaptivni sustav koji prihvaća kompleksnost suvremenog svijeta. Dom se više ne definira kao stabilna forma, nego kao dinamičan odnos između prostora, ljudi i procesa kao tekući okvir tekuće stvarnosti.