Na pragu otoka

Projekt Na pragu otoka istražuje mogućnosti arhitektonske reinterpretacije prostora nekadašnje vojarne na otoku Susku, s ciljem transformacije napuštene lokacije u vidikovac te prostor zadržavanja. Povijesna funkcija vojarne i promatračnice, temeljena na nadzoru i kontroli teritorija, zamjenjuje se arhitekturom koja ne dominira krajolikom, već ga otvara, uokviruje i intenzivira doživljaj prostora. Projekt nastaje minimalnim intervencijama i snažno se povezuje s lokalnim kontekstom, pri čemu se kao ključni projektni elementi koriste materijali i prirodni resursi otoka - pijesak i trska. Arhitektura ne nastaje dodavanjem novih slojeva, već kroz reinterpretaciju postojećeg krajolika i njegovih materijalnih karakteristika. Koncept se temelji na prostornoj sekvenci doživljaja koja vodi posjetitelja od zatvorenog i intimnog ambijenta prema otvorenom horizontu. Put kroz gusto polje trske usporava kretanje i pojačava osjetilnu percepciju, stvarajući prijelaz iz svakodnevice u prostor odmora i introspektivnog promatranja. Hiperdimenzionirana sjenica formira prostrani zasjenjeni prostor boravka, rijedak na otoku Susku, te omogućuje zadržavanje i promatranje krajolika. Sekvenca završava usponom na toranj vidikovca, s kojeg se otvara panoramski pogled prema otoku i okolnom arhipelagu. Korištenjem tehnika gradnje nabijene zemlje za oblikovanje klupa i tornja, te uporabom suhe trske kao pokrova sjenice, projekt dodatno naglašava odnos arhitekture i mjesta. Materijali nisu samo konstruktivni elementi, već aktivni sudionici u stvaranju ambijenta i prostornog iskustva. Arhitektura u projektu djeluje kao prag - prostorni i perceptivni prijelaz između prirodnog krajolika, povijesnog sloja mjesta i suvremenog iskustva boravka i kontemplacije.